Na polju bezbednosti podataka najslabija karika je čovek, jer se njegovi i najsitniji propusti veoma često zloupotrebljavaju. U nastavku možete saznati više o tome koji su sve trivijalni sigurnosni propusti koje često pravimo, a koji nas mogu skupo koštati.

security-mistakes-we-keep-mak

http://www.welivesecurity.com/2015/07/22/11-security-mistakes/

 

  1. Neredovno ažuriranje

Ukoliko na računaru postoji zastareli ili neažuriran softver napadači mogu veoma lako pronaći put do podataka o korisniku tog računara. Napredniju vrstu napadača čine oni koji će iskoristiti nedostatke i propuste u sistemu za koji još uvek “zakrpe” nisu objavljene – zero-day nedostaci. Olakšavajuća okolnost je to što sve više proizvođača softvera brine o redovnom objavljivanju zakrpa, a za mobilne operativne sisteme postoji Auto-Update.

  2. Previše poverenja

Uprkos mnogim upozorenjima i dalje previše verujemo jedni drugima u digitalnom svetu, pa često neoprezno otvaramo poštu i linkove od nama nepoznatih ljudi. O tome šta sve treba proveriti pre nego što otvorite neki link i šta može biti pokazatelj skrivenih “loših” linkova možete pročitati u našem prethodnom članku na: http://blog.extreme.rs/2015/07/22/pet-osnovnih-stvari-koje-bi-trebalo-proveriti-pre-nego-sto-otvorite-link/.

  3. Loše korišćenje lozinki

I u 2014-oj godini najčešće korišćena lozinka je “123456” – ponovno koriščenje jedne šifre i upotreba “popularnih” lozinki su veoma čest uzrok sigurnosnih problema za mnoge korisnike. Zato uvek potražite neku novu “inspiraciju” za kreiranje lozinke i trudite se da za različite naloge koristite različite šifre.

  4. Previše otkrivanja informacija na društvenim mrežama

Deljenje svakog detalja iz svakodnevnog života, odavanje lokacija, interesovanja i privatnih informacija se često zloupotrebljavaju u smislu preprodavanja informacija od strane trećeg lica marketinškim agencijama  ali i mogu biti uzrok fišinga, loših linkova i napada na elektronsku poštu. Prilikom deljenja ovakvih informacija trebalo bi imati uvek imati na umu da li i kako to neko  može da zloupotrebi.

  5. Nepostojanje antivirusnog rešenja

Antivirusna rešenja se trude da održe korak sa kompjuterskim pretnjama, pa su se poslednjih godina posebno razvila i promenila. Njihov primarni cilj je da deluju proaktivno u otkrivanju i uklanjaju virusa, trojanaca, crva i ostalih vrsta zlonamernih programa, tako da neko ko brine o bezbednosti vašeg računara i podataka na njemu sigurno ne može biti nepotreban trošak.

  6. “To se meni neće dogoditi!”

Ovom rečenicom najčešće mnogi pojedinci i kompanije ignorišu bezbednosne savete i preporuke sve do trenutka dok se njima to ne dogodi. Uvek je bolje sprečiti nego lečiti – vodite se time da ne postoji niko ko je 100% zaštićen i preduzmite osnovne mere opreza.

  7. Upotreba nesigurnih Wi-Fi konekcija

Uvek treba biti posebno oprezan prilikom korišćenja otvorenih Wi-Fi mreža, a naročito ukoliko se bavimo osetljivim i poverljivim materijalima i sadržajem – za ovaj tip saobraćaja najbolje je koristiti bezbednu Wi-Fi konekciju.

  8. Ignorisanje SSL sertifikata

Verovatno ste nekada posetili sajt na kom ste dobili bezbednosno upozorenje – to znači da je SSL sertifikat nevažeći ili je istekao i da je veza ka tom sajtu nesigurna. Ovo upozorenje ne bi trebalo ignorisati i posetu toj stranici bi trebalo nastaviti samo ukoliko se sigurni u njenu ispravnost.

Izvor: http://www.welivesecurity.com/2015/07/22/11-security-mistakes/

(Visited 84 times, 1 visits today)
Podelite na društvenim mrežama ...
Share on Facebook
Facebook
Pin on Pinterest
Pinterest
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on LinkedIn
Linkedin